Dvije čaše bijelog vina s dalmatinskom obalom u pozadini
Vinski vodič · 43°10′N · 16°26′EPiše tim hvar.com · Ažurirano u rujnu 2026.

Hvarsko vino, sorta po sorta

Na Hvaru se vino proizvodi više od 2.400 godina, na dva krajolika koja teško mogu biti različitija: strmoj južnoj obali vapnenačkih terasa i ravnom grčkom polju koje je i danas podijeljeno kao u 4. stoljeću pr. Kr. Ovdje saznajte što gdje raste, kakvog je okusa i tko ga proizvodi.

Odredište
Cijeli otokPodručje gradaStari GradJelsaSveta NedjeljaVrboskaZavalaBrusjeBogomoljeDolDubovicaGdinjGromin DolacHumacIvan DolacMalo GrabljeMilnaPitvePoljicaRudinaSelca (Bogomolje)Selca (Stari Grad)SucurajSvirceVelo GrabljeVrbanjVrisnikZaraceZastrazisce
Vrsta
Sve vrsteHoteliApartmaniVileKuće za odmorHosteliAgroturizam & seoski smještaj
Dolazak
Odlazak
Gosti
24681012+
Br. 01

2.400 godina vinove loze

prije nego natočite
Najstariji vinogradiStarogradsko polje, koje su u 4. st. pr. Kr. zasadili grčki doseljenici s Parosa
UNESCOSvjetska baština od 2008.
I danas se uzgajaGrožđe i masline, na izvornoj grčkoj mreži parcela
Glavno crno vinoPlavac mali, na južnoj padini
Otočna bijelaBogdanuša, prč, pošip, darnekuša (crna), kuč
Podrumi za posjet17 na otoku, pogledajte sve

Kad su Grci s otoka Parosa osnovali Faros, današnji Stari Grad, podijelili su polje iza grada na duge pravokutne parcele omeđene suhozidima. Ta mreža, hora, i danas postoji, i dalje se obrađuje i na njoj su i dalje uglavnom vinogradi i masline. UNESCO ju je 2008. upisao kao jedan od najbolje očuvanih antičkih sustava parcelacije na Sredozemlju.

Vino se od tada nije prestalo proizvoditi. Oblikovalo je otočna sela, trgovinu i povijest, više o tome u našoj povijesti Hvara.

Kameni trg u Starom Gradu
Br. 02

Dva krajolika, dvije vrste vina

Južna padina proteže se od Milne preko Svete Nedjelje i Jagodne do Zavale i Ivan Dolca. Trsovi su posađeni na terasama usječenima u goli vapnenac, na nagibima od 40 % i više, s tankim slojem zemlje i morem ravno ispod. Prinosi su maleni, a grožđe dozrijeva u teškim uvjetima. Odavde dolazi ozbiljan hvarski plavac mali.

Starogradsko polje, između Starog Grada i Jelse, potpuna je suprotnost: ravno, zaklonjeno, s dubokim i vlažnim tlom. Odgovara bijelim sortama, prije svega bogdanuši, koja se gotovo nigdje drugdje ne uzgaja, i mekanoj crnoj darnekuši.

Većina podruma koje možete posjetiti nalazi se na jednoj ili drugoj strani: na južnoj obali oko Svete Nedjelje ili u selima oko Jelse, Vrboske i Svirča.

Vinogradarska padina na južnoj strani Hvara
Br. 03

Plavac mali, crno vino južne padine

crno

Velika hrvatska autohtona crna sorta, a na Hvaru sorta strme južne obale. Prirodni je križanac crljenka kaštelanskog, iste loze kao Zinfandel, i dobričića s otoka Šolte, što je DNK analiza na UC Davisu potvrdila 1998.

Očekujte tamno, snažno, taninsko vino, obično s 13 do 16 % alkohola, a ponekad i više, s notama suhih smokava, rogača, tamnih trešanja i papra. Verzije odležale u hrastu dodaju čokoladu i vaniliju.

Tko ga proizvodi: Zlatan Otok, Matijević, Toni Bojanić, Colnago, Tomić, Duboković, Carić, Pinjata, Nikola Matković, PZ Svirče, Plančić, Pavičić, Ventus, Ahearne Vino, Lacman, Vujnović, Luviji.

Tamno grožđe među lišćem
Br. 04

Bogdanuša, hvarsko bijelo

bijelo · autohtono

Bijela sorta koja pripada samo Hvaru. Ime joj znači „od Boga dana”: to se vino pilo na vjerskim blagdanima. Treba joj duboko, plodno i vlažno tlo Starogradskog polja, zbog čega se jedva igdje drugdje uzgaja.

Zlatnožuto, suho i svježe, s notama citrusa i umjerenim alkoholom od oko 12 %. Prirodan je pratitelj bijele ribe, školjaka i rižota.

Tko je proizvodi: Zlatan Otok, Matijević, Toni Bojanić, Tomić, Duboković, Carić, Pinjata, Nikola Matković, PZ Svirče, Plančić, Pavičić, Ahearne Vino, Lacman.

Grozd bijelog grožđa obasjan suncem
Br. 05

Pošip, dalmatinsko bijelo

bijelo

Dalmatinska bijela sorta koja se s Korčule proširila na većinu otoka, pa i na Hvar. Punija i jača od bogdanuše, obično 13 do 14 %, s notama suhe marelice i smokve.

Dobro ide uz bijelo meso, ribu s roštilja i školjke, a siguran je izbor ako se za stolom dijele ljubitelji crnog i bijelog vina.

Tko ga proizvodi: Zlatan Otok, Matijević, Toni Bojanić, Colnago, Tomić, Carić, Nikola Matković, PZ Svirče, Pavičić, Ventus, Ahearne Vino, Lacman, Vujnović, Luviji.

Bijelo vino na stolu na terasi uz more
Br. 06

Prč, aromatična sorta

bijelo · autohtono

Stara hvarska bijela sorta, piše se i parč, s izraženim mirisom nalik muškatu. Zlatnožuta i čvrsta, proizvodi je nekoliko otočnih obiteljskih podruma, često u kupaži s bogdanušom.

Probajte je uz bijelo meso, ribu i plodove mora ili samu kao aperitiv.

Tko je proizvodi: Toni Bojanić, Duboković, Pinjata, Plančić, Pavičić, Ventus, Lacman, Vujnović.

Rezanje bijelog grožđa
Br. 07

Darnekuša, nježno crno

crno · autohtono

Na Hvaru se uzgaja od antike, na Starogradskom polju i u višim predjelima oko Vora. Svjetlije je boje i mnogo mekša od plavca malog, s notama jagode i zrele trešnje.

Crno vino za lakša jela: tjesteninu, rižoto i jela od povrća.

Tko je proizvodi: Duboković, Carić, Plančić, Ahearne Vino, Lacman.

Tamno grožđe u protusvjetlu
Br. 08

Rijetka bijela, kuč i maraština

Kuč je tradicionalna domaća bijela sorta koju uzgaja malo vinogradara i koja se uglavnom koristi u kupažama. Maraština, zvana i rukatac, dalmatinska je bijela sorta s notama citrusa i koštičavog voća, dobra uz bijelu ribu, teletinu i tvrdi sir.

Kuč: Duboković, Carić, Ahearne Vino. Maraština: Duboković, Carić, Ventus, Lacman.

Za najširi izbor autohtonih hvarskih sorti u jednoj degustaciji posjetite Dubokovića u Jelsi ili Carića u Vrboski.

Bijelo grožđe na kvrgavom trsu
Br. 09

Kako kušati vino na Hvaru

prije polaska
Rezervirajte unaprijedGotovo svaki podrum obiteljski je posao. Prvo nazovite; u srpnju i kolovozu nekoliko dana ranije.
SezonaVećina kušaonica radi tijekom ljetne sezone; izvan nje dogovorite posjet telefonom.
Gdje odsjestiSveta Nedjelja za južnu padinu; Jelsa ili Vrboska za ostalo
BrodomZlatan Otok u Svetoj Nedjelji ima vlastitu marinu
Spojite sJutarnje kupanje na sjevernoj obali, poslijepodne degustacija

Najlakši način za planiranje vinskog dana: ujutro kupanje na mirnijoj sjevernoj strani, poslijepodne degustacija, a večera u nekom od restorana u Jelsi ili Starom Gradu. Naš vodič što raditi na Hvaru pokazuje kako to uklopiti u dulji boravak.

Čaše bijelog vina na bačvi
Br. 10

Hvarsko vino, česta pitanja

Po kojem je vinu Hvar poznat?

Po plavcu malom, snažnom crnom vinu sa strme južne padine, i bogdanuši, bijeloj sorti koja raste gotovo isključivo na hvarskom Starogradskom polju.

Koje je najbolje crno vino na Hvaru?

Najbolja otočna crna vina su plavci mali s položaja na južnoj padini između Milne, Svete Nedjelje, Zavale i Ivan Dolca, gdje loza raste na vapnenačkim terasama s nagibima od 40 % i više.

Je li plavac mali isto što i Zinfandel?

Nije. Zinfandel, u Hrvatskoj poznat kao crljenak kaštelanski, jedan je od njegovih roditelja. Drugi je dobričić s otoka Šolte.

Koje su sorte autohtone na Hvaru?

Bogdanuša, prč, darnekuša i kuč stare su hvarske sorte. Plavac mali, pošip i maraština dalmatinske su sorte koje se široko uzgajaju na otoku.

Trebam li rezervirati degustaciju vina na Hvaru?

Da, gotovo uvijek. Većina podruma mali su obiteljski obrti; nazovite unaprijed, a u srpnju i kolovozu to učinite nekoliko dana ranije.

Gdje se nalaze vinarije na Hvaru?

Uglavnom na dva područja: na južnoj obali oko Svete Nedjelje i Jagodne te u selima oko Jelse, Vrboske, Svirča i Vrbanja na Starogradskom polju. Pogledajte naš popis vinarija na Hvaru po mjestima.

Kušajte ga tamo gdje raste

17 podruma, od terasa na južnoj padini do sela Starogradskog polja, sa sortama koje svaki od njih proizvodi.