Ime je dobio po vrijesku. Krik života, ljubičastoplave baklje, boja kojom kamen gori, izronili su i s ljudskošću mjesta Vrisnika. Na obroncima i padinama Svetog Nikole, na 252 metra nadmorske visine, stotinjak metara iznad Pitava, Vrisnik gleda Svirče na dlanu, a Jelsu u daljini kako hrabro dodiruje beskraj mora.
U ovom dijelu otoka Hvara, gdje je najširi od istoka prema zapadu i ujedno najviši, u labirintu brda, stijena i padina, po logici borbe za opstanak, velike su šanse za "skrivanje" i povlačenje... jer u raljama zvijeri često spašava samo neznatnost. Gustoća ovog labirintskog dijela Hvara, naseljenog selima Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol, kolektivni je krik u tami neizvjesnosti opstanka i mir pronađen u skladu samodostatnosti kroz izdržljivost. Raspon od koštanih ostataka Drugog svjetskog rata do debelih i bezobzirnih kraljeva nudi približenje pojmu "AROGANCIJE" kao etičko-moralnog metronoma. "Biti u nečijoj koži" zapravo je temeljna spoznaja kroz usporedbu, na način vještine empatije. Dok se zabavljamo dekonstrukcijom pojma "subjektivnosti", često s vrlo ozbiljnim i štetnim posljedicama, povijest ide svojim putem... Beskrajno oko Pravde strpljivije je od svake ljudske izdržljivosti i straha dok sami sebi ne postanu suvišni i besmisleni.
Godine 1900. Vrisnik je imao 708 stanovnika, a 2021. godine 186. Godine 1991. izdvojeno je naselje Humac, koje se 1857. spominjalo pod imenom Vrisnić. Prekrasan je to primjer izlaska iz samodostatnosti skrivanja na 350 metara visoku uzvisinu s panoramskim pogledom na prostranstvo. Širenje prostora koji dopuštamo svojoj svijesti odražava sav potencijal našeg napretka.
Najvišim dijelom Vrisnika dominira sklop crkve sv. Antuna Opata i crkve sv. Roka iz 17. stoljeća, s prekrasnim grobljem i pogledom, kao točka s koje se Vrisnik spiralno spušta.