Na pola puta između Jelse i Sućurja, 25 km daleko i na 360 metara nadmorske visine, Gdinj se prostire kroz desetak zaselaka i njihovih uvala, nudeći ponešto za svakoga.
Ove individualizirane oaze na području od desetak četvornih kilometara imaju čak i različite govore. Čini se da je vrijeme ovdje stalo, s artefaktima iz kamenog i brončanog doba, ilirskim i grčkim grobnim mjestima, ali ne i rimskima·bez ikakve vidljive uzročno-posljedične veze ili kontinuiteta. Grobnice i kamene gomile promjera 5, 10, 15 i 20 metara... kad je cesta prolazila ovuda, neizbježno je morala preko nečega prijeći. Nažalost, najveća kamena gomila, veličine 32 metra, uništena je.
U 16. stoljeću stigli su Neretvani iz plemena Plamjani, o čemu svjedoči prezime Planjar, s do 80 obitelji. U to je vrijeme hrvatsko stanovništvo u bijegu pred Turcima dospjelo sve do Aquile, među planinskim lancima u Italiji.
U 15. stoljeću u zaseoku Vrvolići izgrađena je crkva sv. Lucije, a u 16. stoljeću crkva sv. Jurja, 800 metara od središnjeg sela.
Godine 1910. Gdinj je imao 809 stanovnika, a 2021. samo 122.
Uvale dostupne iz Gdinja na sjevernoj strani otoka Hvara, prema kopnu (Makarskoj), jesu: Pokrivenik, Virak, Pobij, Pakomina i Zaraće, dok su na južnoj strani uvale i plaže: Medvidina, Srhov Dolac, Skozanje, Torac, Veprinova, Kozja, Jedra i Smrska.