Stari Grad na otoku Hvaru, najstariji grad u Republici Hrvatskoj (384. pr. Kr.), jedno od 3 najposjećenija središta otoka, smješten je na dnu duboke, 6 km duge Starogradske uvale, poznate po izvrsnom zaklonu za brodove od vjetra, pa je tako postala glavna trajektna luka otoka Hvara. Glavni terminal za trajekte s prijevozom automobila na otoku nalazi se izvan grada, dok sam grad leži na dnu Starogradske uvale. Stari Grad na otoku Hvaru, ujedno najstariji grad u Republici Hrvatskoj, ima veliku kulturnu baštinu, prekrasne spomenike, kulturna i sakralna zdanja te nezaobilaznu Starograjsku valu, kojom prolazi jedna od najvećih uređenih riva, odnosno šetnica na cijeloj hrvatskoj obali. Izgrađen je na mjestu nekadašnjeg grčkog Farosa, a kasnije rimske Farije. Uz pregršt i obilje doživljaja iz starih i modernih vremena te antičke spomenike pod zaštitom UNESCO-a, sve to tvori slijed doživljaja ovog mirnog i lijepog mediteranskog otočnog grada. Brojna kupališta, hortikultura, stari brodovi i antički nalazi izloženi u muzejima čine Stari Grad nezaobilaznim dijelom hvarskog turizma te hrvatskog otočnog i nautičkog turizma općenito.
Kaštel Petra Hektorovića na glavnom trgu Tvrdalj nasuprot palači s ribnjakom uz starogrojsku rivu tijekom ljetnih i sezonskih mjeseci nezaobilazno je šetalište turista i mještana, dok noću ljudi uživaju uz more, osvrćući se na mnoštvo starih kulturnih zdanja, a u Vali usidrene jedrilice i brodice kojima mirna zaklonjena luka čini jezgru i samu bit mediteranskog i otočnog turizma u velikom gradu. Ponuda restorana i kafića s probranom lokalnom mediteranskom hranom, od osnovnih jela do egzotičnih delicija od plodova mora i ribe, daje Starom Gradu mjesto u središtu ljetnih europskih otočnih i obalnih događanja.
Starogradsko polje, spomenik pod zaštitom UNESCO-a, površine preko 1000 ha, koje se proteže od Staroga Grada i Vrboske sve do Jelse, obilježava rimska katastarska podjela parcela zvana "ager romanus".
Najpoznatija sakralna zdanja svakako su župna crkva sv. Stjepana iz 17. stoljeća sa zvonikom na istoimenom Trgu Svetog Stjepana, izgrađena na zapuštenom mjestu prve hvarske katedrale iz 11./12. stoljeća. Kaštel Petra Hektorovića na trgu Tvrdalj vremenom je nadograđivan, ali potječe iz 16. stoljeća. Dominikanski samostan iz 14. stoljeća, kasnije utvrđen u 16. stoljeću, ostaci antičkog grada Farosa, polisa iz 384. pr. Kr. koji su osnovali starogrčki doseljenici s Parosa i potvrdili status grada. Crkva sv. Ivana, čiji smještaj i počeci sežu u daleko 5./6. stoljeće, proširena je u 14. stoljeću, a obnavljana kroz vrijeme sve do 19. stoljeća. Renesansna crkva sv. Roka iz 16. stoljeća nastala je po nalogu i uz financijsku pomoć Petra Hektorovića, a u rimsko doba na tom je lokalitetu bilo rimsko kupalište. Trg Škor na južnoj strani, u središtu Staroga Grada iz 16. stoljeća, oko kojega su građene izvorne kuće, čija gradnja datira od 16. do 19. stoljeća.
Stari Grad, koji je kulturno središte već tisućljećima, nadahnjivao je duh mnogih pojedinaca i kreativaca u svim područjima života. U umjetnosti i kulturi
Stari Grad ide ukorak s vremenom u stalnoj budnosti, organizirajući događanja od očuvanja kulturne baštine do književnih večeri i organiziranja