Petnaest kilometara zapadno od Sućurja, Bogomolje gleda na more i pogledom je povezano s Lovištem na Pelješcu, 13 km daleko, kamo su se mnogi doseljenici iz ovog dijela Hvara preselili.
Bogomolje se dijeli na četiri zaseoka: Selo, koje je u središtu; Račevinju na zapadu; Jerkov Dvor na jugu; i Glavu Maslinovu na istoku.
U popisu 1921. bilo je 822 stanovnika, a 2021. godine 121 stanovnik.
Bogomolje je oko 2 km od mora na nadmorskoj visini od oko 250 m. Uvale na sjevernoj strani okrenutoj kopnu, Makarskoj i istočnoj strani Brača jesu Bristova, koja je bogomoljska luka, s molom izgrađenim 1911., zatim Zavala, Solotiša, Male i Vele Gačice, Mala i Vela Pogorila te Stara. Na južnoj strani prema Pelješcu uvale-plaže su Lađena, Pelinovik Donji i Gornji te Smokvina. U uvalama je nekoliko kuća s apartmanima za najam. Selo ima etnografsku zbirku.
Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, uglavnom uzgojem lavande, a nekad je postojao i kamenolom. Poznati Bogomoljani su pjesnikinja Lucija Rudan i nogometaš Dražan Jerković.
Povijesno je Bogomolje povezano s Gdinjem, koji je gotovo identičan po broju stanovnika. Iako udaljeni 6 km, povezivala ih je župna crkva u Gdinju, kamo su Bogomoljani odlazili kroz cijelo 16. stoljeće jer, kao izbjeglice pred Turcima pristigle s kopna, nisu imali vlastitu crkvu sve do 17. stoljeća, pa se vjerojatno govorilo: "Stigli su Bogomoljci." Crkva Gospe Karmelske izgrađena je u baroknom stilu, a neobičan pokušaj oživljavanja starokatolištva, poznatog i kao grkokatolištvo, dogodio se 1935. izgradnjom skromne kapele.