Vrisnik, otok Hvar

Vrisnik

Dobio je naziv po vrijesu. Vrisak života , ljubičasto plavih baklji, boja kojom gori kamen, niknuo je i ljudskošću mjesta Vrisnik. Na obroncima, padinama Sv. Nikole, na 252 m. nadmorske visine, stotinjak metara iznad Pitvi, Vrisnik kao na svojem dlanu promatra Svirče, a Jelsu u daljini kako hrabro dotiče beskonačnost mora.

U tom dijelu gdje je otok Hvar najširi od istoka prema zapadu, ali i najviši , u labirintu brežuljaka , litica i padina  po logici borbe za opstanak, postoje velike šanse za „ skrivanje „ i uzmicanje… jer u ustima nemani, često, jedino beznačajnost spašava. Napučenost tog labirintičnog dijela Hvara mjestima:  Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj, Dol , zajednički je upravo vrisak u mraku neizvjesnosti opstanka i mir nađen u usklađenosti samodostatnosti podnošenjem. U rasponu od logoraških kostura Drugog svjetskog rata do debelih i razuzdanih kraljeva nudi se aproksimacija pojma „ OBIJEST „ kao etičko – moralni metron. “ Biti u nečijoj koži „ zapravo je temeljna spoznaja usporedbom , na način vještine suosjećanja. Dok se mi zabavljamo dekonstrukcijom pojma „ subjektivnosnost „ često s vrlo ozbiljnim i pogubnim posljedicama , povijest ide svojim putem… Beskonačno oko Pravednosti strpljivije je od svakog ljudskog  podnošenja i strahovanja, dok samima sebi ne   postanu suvišni i bespredmetni.

1900″ g. Vrisnik je imao 708 stanovnika a 2021. g. 186 stanovnika. 1991.g. izdvojeno je naselje Humac koje se 1857. g. spominje pod nazivom Vrisnić. Prediva primjer izlaska iz samodostja skrivenosti , na 350 m. visoku uzvisinu s panoramskim pogledom na pučinu bespučja. U proširivanju količine prostora koji dopuštamo našoj svijesti ogleda se sva potencija našeg napretka.

Na najvišem dijelu Vrisnika dominira kompleks crkve Sv. Ante Opata I crkve Sv. Roka iz 17. st. s predivnim grobljem i pogledom, kao točke od koje se u spiralno spuštajućoj putanji izgradio Vrisnik.