[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”20px||20px||false|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”15px||15px||true|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.22.0″ _module_preset=”default” header_font=”|700|||||||” header_font_size=”34px” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row module_class=”reviewpage-img” _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” max_height=”700px” custom_padding=”0px||0px||true|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/www.hvar.com\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/jelsa-hvar.jpg” alt=”jelsa hvar” title_text=”jelsa hvar” align=”center” _builder_version=”4.22.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ use_custom_gutter=”on” gutter_width=”2″ specialty=”on” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”10px||5px||false|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”2_3″ specialty_columns=”2″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_row_inner _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”||29px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column_inner saved_specialty_column_type=”2_3″ _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.22.0″ _module_preset=”default” header_2_font=”|700|||||||” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
Op\u0107ina Jelsa povr\u0161inom zauzima 55% otoka Hvara. Grad Jelsa 1900.g. imao je 1550 stanovnika, a 2021,g 1750 stanovnika.<\/p>\n
Op\u0107ina\u00a0 Jelsa 1900,g ima 6600, a 2021.g 3500 stanovnika.<\/p>\n
Iako se broj stanovnika u Op\u0107ini Jelsa gotovo prepolovio, grad Jelsa\u00a0 bilje\u017ei pove\u0107anje broja stanovnika .U tom smislu jo\u0161 ve\u0107i porast stanovnika bilje\u017ei grada Hvar, sa 2039, tisu\u0107u devetstote godine na 3519 , dvije tisu\u0107e dvadeset prve.<\/p>\n
Ju\u017eno od Jelse prema Pitvama, nalaze se ostaci Ilirske utvrde iz 4.st Pr. Kr. zvane Kula Tor s koje su najvjerojatnije Pitovani pogledom kontrolirali priobalje na kojem je izgra\u0111ena dana\u0161nja Jelsa. Na poluotoku Gradina, odijeljen obrambenim zidom duga\u010dkim oko 180 m i visokim 2,5 m od Jelse i \u201esvega\u201c nalazio se Stari jel\u0161anski\u00a0 grad s pribje\u017ei\u0161tem Gale\u0161nikom, \u0161to se spominje u Hvarskom statutu iz 1331. g. No te dvije utvrde ne izgledaju dostatne za obranu od Saracenskog napada na otok Hvar 1571.g. prilikom kojeg je razorena Vrboska u neposrednoj blizini, a Jelsa ne. Razoreni i spaljeni su jo\u0161 gradovi Hvar i Stari Grad\u00a0 dok se Jelsa obranila. Iznad Jelse podignuta je i crkva -utvrda Sv. Marije u 13.-14st., te u 15.st crkva sv. Ivana s glavnim trgom te crkva Gospe od zdravlja. Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana jo\u0161 od 1535g. ima fortifikacijski oblik. Nakon Ciparskog rata 1573.g. , dodatno je utvr\u0111ena. Za\u0161titnica grada Jelse je Velika Gospa.<\/p>\n
U vrijeme austrijske vladavine 1868.otvorena je u Jelsi hrvatska \u010ditaonica i knji\u017enica, a \u00a01870.g. na ulazu u Jelsu napravljen je prekrasan perivoj, pravi golemi \u201ehladnjak\u201c za vrijeme ljetnih vru\u0107ina. Napravio ga je najvjerojatnije austrijski institut u\u00a0 kojem je kasnije,1900.g. Robert Koch, stru\u010dnjak za malariju i TBC meliorirao i mo\u010dvarne \u00a0otoke Brijune kod Psu ule kao prilog borbi protiv malarije. Svega toga vjerojatno ne bi bilo \u00a0da godine 1866.austrijska mornarica u kojoj je bilo 2\/3 Hrvata u bitci kod Visa nije pobijedila\u00a0 dvostruko ve\u0107u ali o\u010dito ne i ja\u010du talijansku flotu. Bitka se vodila u sklopu Austrijsko-Pruskog rata \u010diji je saveznik bila Italija koja je htjela iskoristiti priliku da od Austrije uzme svoje , ali je \u201edobila svoje\u201c. U odnosu na Italiju , Austrija je na isto\u010dnoj obali Jadrana bila dobrodo\u0161ao gost. Svi Hrvatski gradovi i gradi\u0107i i mjesta\u0161ca izgradili su kameni lukobran i porat, a 1875 iskrcao se u Starom Gradu i Josip I,\u00a0 na portu koji je izgra\u0111en u vrijeme austrijske vladavine. Otok Mali Lo\u0161inj postao je careva ljetna rezidencija , izgra\u0111ena je Opatija s hotelima i ljetnikovcima, a Grad Hvar 1900.g. utemeljuje \u201e Higijeni\u010dko dru\u0161tvo \u201e.U vrijeme II svjetskog rata na Hvar dolazi Talijanska fa\u0161isti\u010dka vojska i pali Vrbanj uklju\u010div\u0161i i crkvu Sv. Duha, o kojeg je ogrije\u0161iti se, po Kristu , jedino \u0161to je neoprostivo\u2026<\/p>\n
Povijest Hvara od dolaska Kr\u0161\u0107anstva prepuna je prijepora i \u201e Kr\u0161\u0107anskih dijaloga \u201e ,jer je povijest , zapravo ljudskog Duha, nanijela fokus svijesti da se o\u010dituje i izgradi na taj na\u010din.<\/p>\n
Danas je Jelsa obgrljena\u00a0 s 14 uvala i pla\u017ea. Uz pla\u017eu Mina smje\u0161ten je Camp, a uvala Prapatnja ima neposredno uz pla\u017eu dvadesetak ku\u0107a , a pla\u017ea Mala Stiniva desetak ku\u0107a.<\/p>\n
Pla\u017ee Bo\u010di\u0107 i Vitarnja su s lijeve strane\u00a0 Jel\u0161anske uvale, u uvali Mina je i Aquapark Jelsa . Plitka pla\u017ea za djecu Grebi\u0161\u0107e tako\u0111er s Campom, pa Zen\u010di\u0161\u0107e ,su u uvalama ju\u017enije od Jelse.<\/p>\n
Od 15.7. do 15.8. grad Jelsa organizira kulturnu manifestaciju \u201eDani Antuna Dobroni\u0107a \u201e kompozitora koji je u prvoj polovici 20.st. temeljio glazbu na melodici i polifoniji , unosiv\u0161i \u201emodernizam\u201c u tradicionalnost, t.j. narodni melos. Po sazvu\u010dju interferira ime Jurja Dobrovi\u0107a, apstraktnog slikara tako\u0111er ro\u0111enog u Jelsi ,kojega je harmonija te\u017ee dohvatljiva i manje neposredna od \u201eestetskog \u201e ukusa kojeg svakako predvodi Grgo Gamulin , sinonim za velikog hrvatskog povjesni\u010dara umjetnosti. \u201c Predod\u017ebenost \u201e u kojoj se susre\u0107u umjetnost i religioznost Izuzetno je sugestivan\u00a0 i sugestibilan simbiozni tandem, kojeg je Hegel otklesao pojmom \u201eSamosvjesnog zora \u201e ,tvrdnjom da u prirodi nema ba\u0161 ni\u010deg \u201elijepog\u201c koliko u Duhu ,no to je tema od koje \u201eboli glava\u201c i na koju nije pristao niti jedan hrvatski povjesni\u010dar umjetnosti, raduju\u0107i se u svojoj elokventnoj neukosti – smiruju\u0107em apaurinu \u201eprirodno lijepog \u201e.kao<\/p>\n
\u201eOnog\u201c – Bo\u017eanskog. Svatko se uljuljkuje granicom do koje mo\u017ee razumjeti\u2026tek smo Duhom bezgrani\u010dni t. j. \u201egoli\u201c .<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column_inner][\/et_pb_row_inner][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_3″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_code disabled_on=”on|off|off” _builder_version=”4.22.0″ _module_preset=”default” sticky_position=”top” sticky_offset_top=”20px” sticky_limit_bottom=”row” global_colors_info=”{}”] Booking.com<\/a><\/ins>