[et_pb_section fb_built=”1″ admin_label=”Section” _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”20px||20px||false|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”15px||15px||true|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_font=”|700|||||||” header_font_size=”34px” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row module_class=”reviewpage-img” _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” max_height=”700px” custom_padding=”0px||0px||true|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.20.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/www.hvar.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/povijest-hvara.jpg” alt=”povijest hvara” title_text=”povijest hvara” align=”center” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ use_custom_gutter=”on” gutter_width=”2″ specialty=”on” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”10px||5px||false|false” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”2_3″ specialty_columns=”2″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_row_inner _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” custom_padding=”||29px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column_inner saved_specialty_column_type=”2_3″ _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_2_font=”|700|||||||” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Ovaj je otok jo\u0161 u doba kada je Trojanski rat nali\u010dio na ratove zvijezda, a pjev sirena na svakodnevnu simfoniju cvr\u010daka, izvirao \u017eivotom i putevima. \u010covjek je Zemljanin, on iska\u010de iz utrobe Zemlje, \u0161e\u0107e po njoj i luta hrane\u0107i se usput. Ne za\u010du\u0111uje \u0161to je stao i zaustavio se na ovom otoku. Otok je ipak premali da bi se uspjelo pobje\u0107i pred zimom ili oti\u0107i od ljeta. No, na Hvaru zime gotovo da i nema. Poznata je dosjetka da kad padne snijeg, u hvarskim hotelima je sve besplatno.<\/p>\n
Nicali\u0161ta ljudi, pe\u0107ine i spilje razasute po Hvaru, imale su svoje stanovnike ve\u0107 u sedmom tisu\u0107lje\u0107u prije Krista. Dogodio se sljede\u0107i paradoks da su ljudi na kopnu jo\u0161 1500 do 2000 godina \u0161etali od sjevera na jug kao nomadi \u2013 lovci i sakuplja\u010di, a da su se na Hvaru pe\u0107inski ljudi po\u010deli baviti keramikom. Obojenom keramikom jer prona\u0111eni kerami\u010dki uzorci i oblici s Hvara, dakle 7000 prije Krista po istra\u017eivanju dr Grge Novaka, nalaze se i po isto\u010dnoj obali Jadrana. Po kopnu u prostoru od 200 km uz obalu i u dubinu od 50 km. Dakle, Hvar je uistinu otok \u0161irenja kulture.<\/p>\n
Arheolo\u0161ki nalazi hvarske kulture kulminiraju izradom Veli\u0161taka na\u0111enog u Stankovcima u okolici Zadra iz petog tisu\u0107lje\u0107a. Dakle, Markova spilja odaljena tri kilometra od grada Hvara, jedan je od najstarijih mezopaleolitskih nalaza sjedila\u010dke kulture koja odolijeva promjeni godi\u0161njih doba rade\u0107i i imaju\u0107i o\u010di\u0161te s jednog mjesta, primje\u0107uje kozmi\u010dke promjene te nastale najstariji lunarni kalendar u Europi: Veli\u0161tak pod utjecajem kasno neoliti\u010dke hvarske kulture. U to doba, 7000 godina prije Krista, Jadransko more se podiglo za sto metara. Dakle, kulminacija zatopljenja nakon ledenog doba.<\/p>\n
U 6. i 5. stolje\u0107u prije Krista formiraju se kao zasebne strukture ilirska plemena Dalmati, Ardijei, Daorsi, a Grci utemeljuju u \u010detvrtom stolje\u0107u prije Krista svoje kolonije na otocima Visu, Hvaru, Kor\u010duli. Doseljenici s gr\u010dkog otoka Paros na Hvaru podi\u017eu grad Pharos 385 godine prije Krista, a u blizini na Issi \u2013 Visu 390-te godine Siraku\u0161ki kralj Dionis gradi utvrdu. Kako su ba\u0161 u \u010detvrtom stolje\u0107u prije Krista Kelti potisnuli Ilire sa sjevera prema Jadranskom moru, taman ih se dovoljno \u201ezgusnulo\u201c da zarate s novonaseljenim gr\u010dkim otocima i za ono doba 5000 mrtvih i 2000 zarobljenih Iliraca ukazuje na veliku bitku i veliki poraz. No, Grci ipak nisu uspjeli u Jadranskom moru stvoriti i izgraditi svoj polis – autonomnu kulturno demokratsku zajednicu koju je okon\u010davala izgradnja teatra. Vi\u0161ki tirani nisu voljeli kazali\u0161te, ali parcelacija Farskoga Staro Gradskog polja koje je danas pod za\u0161titom UNESCO – a, ukazuje na demokratsku opredijeljenost stanovnika grada Pharosa.<\/p>\n
229. godine prije Krista Ilirac Ardiei, Teutin odmetnuti vojskovo\u0111a Demetrije Hvaranin osvaja Pharos i stvara dr\u017eavu. No, 219. godine prije Krista dolaze Rimljani, pora\u017eavaju Demetrija i ru\u0161e Pharos. Gr\u010dku parcelizaciju polja nisu dirali jer sad je ionako njihovo. Ipak, ostao je jedan misterij: nije otkrivena Pharoska nekropola koja je u 200 godina trebala imati bar 1000 grobova sude\u0107i po broju parcela plodnog polja, a nadalje taj prostor naseljavaju Rimljani i grade novi grad. No, tako\u0111er bez mrtvih. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine, ve\u0107 476. godine propada zapadno Rimsko carstvo i Bizant preuzima religijski i politi\u010dki utjecaj sve do crkvenog raskola 1054. godine.<\/p>\n
U 12. stolje\u0107u Venecija u potpunosti zamjenjuje Bizant sve do 18. stolje\u0107a. Kako Venecija vlada morem, a ne kopnom, svi otoci uz isto\u010dnu jadransku obalu dobili su velike i dominantne gradove okrenute prema moru, a ne kopnu kako bi bili podr\u0161ka i sigurnost venecijanskoj floti na prolazu kroz Jadran u Sredozemlje. Tada je nastao i grad Hvar. Hrvati koje pokr\u0161tavaju i opismenjavaju \u0106iril i Metoda u devetom stolje\u0107u sa strane Bizanta, a papinska frana\u010dka dr\u017eava sa sjevera na kopnenoj strani obale sukobljuje se oko Zadra. Sa strane zapadne crkve pojavljuju se na tom podru\u010dju prvi hrvatski papinski kraljevi u desetom i jedanaestom stolje\u0107u jer Hrvati postaju ve\u0107insko stanovni\u0161tvo. No, sa sjeverozapada Ugarska i Venecija na obali dr\u017ee novu hrvatsku dr\u017eavu u klije\u0161tima tako da 1000 godina Hrvati \u010deznu za svojom samostalno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Pokr\u0161teni Hrvati unutar ve\u0107ih, tako\u0111er kr\u0161\u0107anskih dr\u017eava imaju svoju autonomiju \u0161to se vidi po nastanku hrvatskog plemstva, no samo ako je kr\u0161\u0107anske kulture i opredjeljenja. Kr\u0161\u0107anstvo je u tom smislu bilo demokratska opcija, zajedni\u010dki nazivnik, univerzalnost za su\u017eivot i prosperitet. Tako, interesantno, i pod Venecijom u venecijanskim gradovima nastaju hrvatski plemi\u0107i i \u010dak su prosperitetniji i kreativniji od venecijanskih ili ugarskih plemi\u0107a na hrvatskim podru\u010djima. U sedamnaestom stolje\u0107u godine 1612., grad Hvar me\u0111u prvima u Europi gradi pu\u010dko kazali\u0161te.<\/p>\n
Tako Markova \u0161pilja otvara prostor platoni\u010dke \u0161pilje i razara zid sa slu\u017ebenim istinama i jednostavnim interpretacijama svijeta kao \u0161to je, na primjer, da je svijet ravna plo\u010da. Kazali\u0161te je otvoreno doga\u0111ali\u0161te koje je kroz ideje slobode sama ideja svijeta kao otvorenosti za: svijet postoji radi doga\u0111aja \u201ecijeli svijet je pozornica na kojoj su svi ljudi samo glumci\u2026\u201c-Shakespeare. Kazali\u0161ni prostor je mala beskona\u010dnost. Hvar, me\u0111utim, nije muzej, Hvar ne \u017eeli veli\u010dati povijest, Hvar je naprosto ima. Hvar je neprestano prostor u kojem se osje\u0107a sam rub vremena, ono najljep\u0161e \u0161to dolazi iz ruba vremena, ono novo, ono iznena\u0111uju\u0107e, ono svje\u017ee, ono \u0161to jo\u0161 nije vi\u0111eno, ono radi \u010dega postoji svijet. Radi novih doga\u0111aja i doga\u0111anja radi slobode i radi svega onoga \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti\u2026 Tajna hvarskog zelenila, otoka na kojem pada tako malo ki\u0161e jest u misteriju jutarnje rose kojom se zalijeva. Hvar – otok \u017eivota.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column_inner][\/et_pb_row_inner][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_3″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_code disabled_on=”on|off|off” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” sticky_position=”top” sticky_offset_top=”20px” sticky_limit_bottom=”row” global_colors_info=”{}”] Booking.com<\/a><\/ins>